Prigodne poštanske marke iz serije „Minerali i stijene“ bit će puštene u opticaj u četvrtak 22. listopada 2020.
Hrvatska pošta u proljeće 2019.g., raspisala je Natječaj za izradu likovnih i grafičkih rješenja poštanskih maraka za 2020.g. u čiji je program ušao i hrašćinski meteorit. Inicijativa je krenula 4 godine ranije od Filatelističkog društva Zaboky i Kluba ljubitelja zavičajne baštine Hrašćina koji su potaknuli širu zajednicu i ugledne građane na pisanje dopisa Hrvatskoj pošti da hrašćinski meteorit stavi u program izdavanja prigodnih maraka.
Hrvatska pošta pustit će 22. listopada u optjecaj novi prigodni poštanski blok iz serije „Minerali i stijene“. Prigodni blok čine dvije marke, svaka nominalne vrijednosti 5 kuna, a ukupna naklada je 30.000 blokova. Autor prigodnog bloka je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba, a motivi su hrašćinski meteorit i litotamnijski vapnenac. Hrvatska pošta izdaje i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Zbirku izvanzemaljske materije (meteorita) Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja čini pedesetak primjeraka s različitih svjetskih lokaliteta, a osobito značenje imaju primjerci pali u Hrvatskoj (Hrašćina, Miljana i Dubrovnik). Među njima posebno mjesto zauzima hrašćinski meteorit, poznat i pod nazivom „Zagrebačko željezo“.
Hrašćinski meteorit je željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. oko 18 sati pao u selu Domovec nedaleko od Hrašćine u Hrvatskom zagorju. Inače, meteoriti su odlomci ili krhotine nekoga svemirskog objekta poput kometa, asteroida ili meteoroida koji „prežive“ prolazak kroz atmosferu i padnu na površinu Zemlje. Dijele se na kamene, željezne i željezno-kamene meteorite. Za razliku od kamenih meteorita koji nalikuju stijenama na Zemlji, željezni meteoriti razlikuju se od zemaljskog željeza po povećanoj koncentraciji nikla. Za to saznanje ključnu je ulogu imao upravo hrašćinski meteorit. Bečki tvorničar Alois von Widmannstätten proveo je ispitivanje hrašćinskog meteorita tako da je izbrušenu, poliranu pločicu meteorita jetkao dušičnom kiselinom pri čemu su se pojavile figure u obliku pravilno raspoređenih linija. Te figure (lamele), koje su od tada osnova za razlikovanje izvanzemaljskog od zemaljskog željeza, nazivaju se Widmannstättenove figure, a nastaju zbog izdvajanja minerala kamacita i tenita.
