Zagrebačko željezo ili Hrašćinski meteorit pao je 26. svibnja 1751. oko 18 sati na polje u selu Domovcu, što je jednu malu i živopisnu općinu Hrašćinu učinilo poznatom u cijelome svijetu.
Tog su dana pala dva meteorita, težine 39,76 i 8,96 kg. Veći se danas čuva u Prirodoslovnom muzeju u Beču, a polirana pločica od tog meteorita (mase svega 0,56 grama) nalazi se i u zagrebačkom prirodoslovnom muzeju. No, Hrašćinci su dio manjeg meteorita raskomadali i prekovali u čavle.
Treba znati da je pad meteorita u hrašćinskome naselju Domovec prvi pad neke izvanzemaljske materije u svijetu koji je detaljno i službeno dokumentiran. Zabilježeno je da se oko 18 sati na nebu u smjeru prema istoku pojavila vatrena kugla koja se, uz tutnjavu nalik topovskoj, rasprsnula u dva komada praćena gorućim tragom, a pri padu na zemlju, tutnjava je bila još jača. Komad meteorita Hrašćinci su odnijeli u župni dvor, a vijest je došla i do zagrebačkog biskupa koji je poslao kanonike da preslušaju svjedoke.
Nakon tog pada, muzeji, kraljevi skupljači i Vatikan kreću u skupljanje “svemirskog kamenja”, meteorita, pa stoga ovaj pad meteorita ima veliku važnost za znanost.
Tadašnji ravnatelj tvornice porculana u Beču A. Widmannstaetten obavio je ispitivanje tako što je izbrusio i polirao jednu pločicu meteorita i podvrgao je visokoj temperaturi. Tada su nastale pravilne, tzv. Widmannstaettenove linije, koje su od tada osnova za razlikovanje izvanzemaljskoga od zemaljskog željeza.
Taj je pad, kojem je svjedočio velik broj ljudi, nedvojbeno pokazao da “kamenje može padati s neba”, iako, istini za volju tih četrdesetak kilograma svemirskog materijala i nije bio kamen već isprepletena struktura velikih kristala čistog željeza i nikla, tad nazvana “Agramit” u čast gradu Zagrebu.
Izvor: http://www.kud-meteor.hr/tekst/povjest.htm
Što je meteorit?
Meteorit je komad svemirske stijene koji je uspio izbjeći uništenje pri prolazu kroz Zemljinu atmosferu i sretno se spustio. Postoje tri vrste meteorita: kameni, željezni i kameno-željezni. Najstariji meteoriti su ugljični honodriti, koji su stari do 4,55 milijardi godina. Najveći meteorit leži u Grootfontaineu u Namibiji. Zove se Hoba, dug je 2,75 metara, sazdan od željeza i teži čak 59 tona. Crni kamen iz Meke, smješten u svetištu zvanom Ćaba, sveti je kamen muslimana. Vjeruje se kako je to meteorit koji je prije više stotina godina pao na Zemlju. Godine 1908. u šumovitom predjelu Tunguska u Sibiru dogodila se velika eksplozija koja je poharala područje od 4000 četvornih kilometara a čula se 1000 kilometara daleko. Danas se vjeruje kako je tada u Zemlju udario meteorit koji je zapravo eksplodirao u atmosferi ne ostavivši krater iza sebe. 2013 godine u Rusiji je meteorit ozlijedio više od 1000 ljudi u gradu Čeljabinsku. Zanimljivost vezana u meteore i meteorite jest da kamene čestice što padaju na Zemlju dodaju našem planetu svake godine 10 000 tona. Kad bi se te čestice pravedno podijelile, svatko od nas bi dobio 2 grama.